Suglasnici su glasovi za koje je karakteristično da pri njihovom izgovoru vazdušna struja savlađuje prepreku u govornim organima.
Podela suglasnika po zvučnosti
Pri izgovoru zvučnih suglasnika glasne žice trepere, a u izgovoru bezvučnih glasne žice ne učestvuju. Osim suglasnika F, H i C, koji nemaju zvučnih parnjaka, svi ostali zvučni suglasnici u srpskom jeziku imaju svoje bezvučne parnjake.
Zvučni: B, G, D, Đ, Ž, Z, DŽ
Bezvučni: P, K, T, Ć, Š, S, Č
Podela suglasnika po načinu tvorbe
Po načinu tvorbe suglasnici mogu biti pregradni, strujni i sliveni.
Pregradni (eksplozivni) suglasnici formiraju se tako što govorni organi stvaraju potpunu struji, koja se zatim naglo uklanja. Eksplozivni suglasnici su po zvučnosti organizovani u tri para.
Pregradni zvučni suglasnici: B. G, D
Pregradni bezvučni suglasnici: P, K, T
Strujni suglasnici (frikativni) formiraju se tako što govorni organi stvaraju tesnac kroz koji prolazi fonaciona struja. Oni takođe mogu biti zvučni ili bezvučni.
Strujni zvučni suglasnici: Z, Ž, (V)
Strujni bezvučni suglasnici: S, Š, F, H
Glas V je po mestu izgovora (usneno-zubni) jednak glasu F, ali se ne ponaša kao zvučni parnjak glasa F nego kao sonant.
Sliveni suglasnici (afrikate) imaju u svom sastavu slivene elemente pregradnog i strujnog suglasnika.
Sliveni bezvučni suglasnici: C, Č,Ć
Sliveni zvučni suglasnici: DŽ, Đ
Uvek sam mislio da su “V” i “F” u paru.
Zvuče slično ostalim parovima, kao što su “B” i “P” i sl.