Određeni i neodređeni vid prideva je kategorija koju ima većina opisnih prideva.
Određeni vid prideva, koji se iskazuje oblicima adjektivne promene, znači da je ono na šta se odnosi imenica uz koju taj pridev stoji nešto određeno ili već pomenuto, npr. Stari mornar im dobaci uže.
Ovakvo značenje nema neodređeni pridevski vid, što se izražava oblicima mešovite promene, bilo atributski, npr. Star čovek se brzo umori, bilo imenski deo predikata, npr. Taj čovek je star.
Iako postoje posebni padežni nastavci za ova dva pridevska vida, u današnjem srpskom jeziku razlika među njima sačuvala se praktično samo u nominativu jednine muškog roda (star, stari).
Određeni pridevski vid koristi se obavezno:
– u sintagmi sa pokaznim zamenicama, npr. ovaj novi kaput (a ne ovaj nov kaput);
– u sastavu dvočlanog ili višečlanog imena ili naziva, npr. Sveti Simenon Mirotočivi, Novi Sad, Mali Mokri Lug i sl.;
– u sastavu dvočlanih ili višečlanih izraza sa opisnim pridevom koji predstavljaju ustaljeni naziv ili zvaničnu titulu, npr. redovni profesor, beli slez, određeni vid i sl.
Neki pridevi uvek imaju oblik određenog vida:
– oni pridevi koji se završavaju na –ski, –čki, –ški, –ji, –nji, –šnji i –ći, npr. gradski, slovački, biološki, vučji, krajnji, današnji, gorući (gorući i goreći);
– svi komparativi i superlativi prideva, npr. lepši, najbolji;
– pridevi mali i nemali s tendencijom da im se priključe veliki i neveliki.
Ne preporučuje se upotreba prideva na –ći u obliku neodređenog vida, npr. Efekat je zastrašujuć, Usledio je iznenađujuć porast temperature, Ton njegovog glasa je bio uznemirujuć. U takvim slučajevima treba upotrebiti oblik određenog vida: Efekat je zastrašujući, Usledio je iznenađujući porast temperature, Ton njegovog glasa je bio uznemirujući.
Neodređeni pridevski vid koristi se obavezno:
– u imenskom delu predikata s pomoćnim glagolom, npr. Sneg je beo, Zadatak je lak, Jovan je jak;
– u imenskom delu predikata s nekim polupomoćnim glagolom (postajati, izgledati, praviti se i sl.) npr. On postaje dosadan, On izgleda umoran, On se pravi hrabar;
– u predikativnom atributu, npr. Dunav teče mutan;
– u apozitivu, npr. Dušan je, uporan i vredan, sve to izdržao.
Razlika u padežnim nastavcima
Oblici promene neodređenog vida, kakva se može naći u tekstovima starijih pisaca ili u ijekavskim govorima, razlikuju se od promene određenog vida, pre svega, u genitivu, dativu i lokativu jednine muškog i srednjeg roda. Genitiv ima nastavak –a, a dativ i lokativ –u, kao i imenice istog roda (dobri čovek, dobrog čoveka, dobrom čoveku; dobar čovek, dobra čoveka, dobru čoveku).
U ostalim padežima razlika postoji u dužini samoglasnika u nastavku (u određenoj promeni svi nastavci imaju dug samoglasnik u nastavku, u neodređenoj promeni samo neki), a donekle i u akcentu osnove.
Da li bi mogli i da postavite nwki zadatak u vidu odredjenog i neodredjenog prideva? ☺
Ali u svakom slucaju imate odlicna objasnjena !!! ??
Trebali ste da date neki primer. Npr. zelen-zeleni. I da na tom pridevu objasnite ko je odredjeni,a ko neodredjeni pridev.