Komentari

    1. Šta pisac teksta je sad kao pametniji od svih školskih profesora koji su nas učili da celo vreme nije pravilno i ostalo? Kako da ne… Svako se danas bavi jezikom nažalos.

  1. Nažalost niste u pravu i mnogo grešite. Nemam dovoljno prostora pa ću ukratko. Postoji trećina dana i meseca ali ne postoji trećina vremena. Vreme je neodređen pojam kao što je večnost. Pola večnosti takođe je večnost. Postoji prednji i zadnji deo automobila, a nešto može da se uradi prvi ili poslednji put. Razmislite o tome.

    1. “Vreme je neodređen pojam kao što je večnost.” – što zanemaruje drugo značenje reči vreme, a to je ‘vremenski period’: celo vreme = ‘ceo taj period’. Zar je zaista po tebi negramatično “Proveo sam trećinu vremena spavajući”?

  2. Mislim da je tekst gospodina Ćosića skrenu pažnju na neke svakodnevne greške koje svi manje-više koristimo. ali mislim da mnogo grešaka potiče od nepravilnog prevođenja stranih riječi tako će npr Englezi reći da je nešto stvarno dobro koristeći izraz “terrific” što bi mi preveli kao užasno. Držimo se srpskog jezika, standarda i normi našeg jezika i nastojmo da ga obogatimo koristeći naše riječi naše izraze kad god je to moguće, te nam neće biti problem u sporazumjevanju. Kao što neke reče “Pričaj srpski da te cijeli svijet razumije”

  3. Skrenula bih pažnju na dodatno objašnjenje kod oksimorona ,,Užasno loš”. U potpunosti je gramatički tačno s obzirom da se radi o gore pomenutoj stilskoj figuri oksimoron koja je nalik jezičkom paradoksu. Kao primer dodaću i naziv romana Mihaila Lalića ,,Zlo proleće”; takodje imamo ih još dosta: idealno loš, loša sreća, prljavo bela… Itekako je rasprostranjena popularnost ovog stilskog sredstva kod pisaca kako bi njihova dela dobila na bogatstvu opisa i njihove ubedljivosti.
    Što se tiče ostalih primera jezičkih mitova, i po mom mišljenju su oba oblika ispravna, jedina mi je razlika ta što ovi učeni u školi možda estetski bolje, odnosno lepše zvuče, stoga njih preferiram.

  4. S obzirom na to da ispravljate pravopisne greške u komentarima u kojima vas čitaoci kritikuju, trebalo bi isto da uradite i kada vas hvale.

    1. Poštovana Snežana, nemamo mogućnost ispravljanja vaših komentara. Pozdrav.

  5. Evo, ja sam Predivno zgrožena (ako je pravilno ,,užasno dobar”, može i ovo), objašnjenjima koja daje gospodin Ćosić!Zar nije u izrazu ,,puno hvala”, akcenat na HVALA a ne na PUNO! Šta znači HVALA, znači POHVALA , SLAVA, to je IMENICA! Može se reći HVALA VAM VELIKA ili HVALA VAM LEPA, na delu je kroatizacija našeg jezika i tužno je što u tome učestvuju ,,stručnjaci”. Sutra će biti ispravno reći JA SAM NJU OŽENIO!Naopako!

    1. Ne, nije imenica. Nekada jeste bila, ali već odavno se koristi kao nepromenljiva rečca: “hvala mnogo”; “od nas imate veliko hvala” (a ne *”veliku hvalu”). Nije u pitanju nikakva “kroatizacija” kad upravo njihov standard (bespotrebno) insistira na očuvanju njenog imeničkog karaktera.

  6. “Užasno lep pogodak! Zašto ne? Kolokvijalni govor i žargon, ali i standardni jezik, često se služe negativnim značenjima da bi pojačali pozitivna.” UŽAS! Nemaš ti Pavle veze sa vezom. Primer uništavanja jezika. Nije negativno značenje već suprotno. Kada u jeziku koristite sinonime koji su dijametralno suprotni u značenju, osima ako nije u pitanju ironija kao oblik naracije, oksimoron ili jezički paradoks, uvodi se u izražavanje elementi šizofrenije. Tačnije menja se gramatika. Imenice glagoli pridevi itd i njihova promena kao reči su još i promenljivi u značenju, usled uticaja (izbeglice, napredak tehnologije i nauke, uticaj društvenih mreža, migracije, žargon, itd) što je ok, jer svaki jezik je živ, ali ako diramo gramatiku, ajd ćao.

Ostavite komentar