Bukvar je prva školska knjiga. Iz bukvara, zna se, đaci prvaci uče slova, uče čitati i pisati. Kasnije, u školi i u toku celog života, čitanjem stičemo mnogo lepih i korisnih saznanja. Ali jedno ipak malo ko sazna: kako je nastala sama reč bukvar i šta ona, zapravo, znači.
Reč bukvar nastala je davno, pre petsto, pa čak i više stotina godina. Tada, u jeziku naših predaka, reč bukva nije značila samo vrstu drveta nego i ono što mi danas podrazumevamo kad kažemo slovo: pisani znak za glas. Po tome je i knjiga iz koje se uče slova, ili bukve, dobila naziv – bukvar.
Pored reči bukvar, nastale od bukva, postoji u našem jeziku i novija reč – slovarica. Ali slovarica nije knjiga, nego, najčešće, stalak ili kutija za slaganje slova. Zato bukvar i nije mogao biti zamenjen rečju slovarica. U bukvalnom prevodu na današnji jezik, bukvar bi bio slovar, ali ga tako niko ne naziva, jer je već ranije slovar značio: rečnik (prema staroj slovenskoj reči slovo – reč).
Umesto bukvar govori se u nas još i početnica, zato što je to prva, početna knjiga u osnovnoj školi. Nekada se bukvar nazivao azbukvar i bekavica, jer se iz njega učila azbuka i sricala se, bekala slova. Osim bukvara, od stare reči bukva (koja, kao i bukvar, još živi u ruskom jeziku) nastale se i naše reči bukvalan (doslovan, sasvim tačan, od bukve do bukve, tj. od slova do slova), zatim bukvalno (doslovno) i još neke reči, toliko zastarele da ih ne vredi ni spominjati.
Milan Šipka, Priče o rečima
Bukva ili Bukvar je stara makedonska rec. Makedonoska Azbuka je sastavljena od Bukve ili slova i odatle sastav Bukve ili slova, nastao je Bukvar . Nezaboravimo da osnova staroslovenskog pisma je makedonski jezik. I da najstariji Bukvar koji je pronadjen i cuva , je makeodnski bukvar .
Kakav makedonski jezik? U vreme kada su Ćirilo i Metodije prevodili Novi Zavet, isti jezik se govorio i u Solunu i u Moravskoj kneževini, i u Novgorodu. Ne pišite budalaštine.