Posebnu vrstu palatalizacije predstavljaju morfofonološke promene obuhvaćene pojmom jotovanje (po grčkom nazivu tog slova – jota), jer su nastale kada su se određeni suglasnici našli ispred poluvokala j (kada nije od jata).
O pravilima pisanja glasa j pročitajte OVDE.
U savremenom srpskom jeziku reč je o alternacijama suglasnika b, p, m, v, f, l, n, z, s, d, t, c, k, g, h, koji se, istim redom, realizuju kao blj, plj, mlj, vlj, flj, lj, nj, ž, p, đ, ć, č, č, ž, š, u poziciji ispred određenih nastavaka ili sufiksa.
Pojedinačni parovi suglasnika obuhvaćenih jotovanjem su sledeći:
b – blj, v – vlj, g – ž, d – đ, z – ž, k – č, l – lj, n – nj, m – mlj, p – plj, s – š, t – ć, f – flj, h – š, c – č.
Do jotovanja dolazi u sledećim slučajevima:
a) u prezentu pojedinih glagola (pretežno onih sa infinitivom na –ati), ispred nastavka –em, –eš itd. (prvobitno *-jem, –ješ itd.): glodati – glođem, disati – dišem, jahati – jašem, kazati – kažem, kapati – kapljem, klicati – kličem, kretati – krećem itd.;
b) u trpnom pridevu glagola na –iti, ispred nastavka –en (prvobitno –jen): bacati – bačen, gasiti – gašen, goniti – gonjen, zadimiti – zadimljen, ljubiti – ljubljen, maziti – mažen, paliti – paljen, roditi – rođen, slaviti – slavljen itd.;
v) u građenju pojedinih nesvršenih ili učestalih glagola od svršenih: zgroziti – zgražavati, platiti – plaćati, pošumiti – pošumljavati, ugoditi – ugađati, uspavati – uspavljivati itd.;
g) u imperfektu, npr. graditi – građah, paliti – paljah, nositi – nošah, slaviti – slavljah;
d) u komparativu prideva (nastavak –ji): brz – brži, visok – viši, grub – grublji, dug – duži, žut – žući, jak – jači, mlad – mlađi, crn – crnji itd.;
đ) u instrumentalu jednine imenica ženskog roda na suglasnik, ispred nastavka –ju: glad – glađu, zob – zoblju, krv – krvlju, smrt – smrću, so – solju itd.;
e) u tvorbi reči, ispred pojedinih sufiksa koji su nekada imali glas j ili ga i danas imaju: granje, grmlje, pruće, Beograđanin, Rimljanin, crnjak, goveđi, jesenji, pseći itd.
Sve što treba da znate o palatalizaciji pročitajte OVDE.
Predrag Piper, Ivan Klajn, Normativna gramatika srpskog jezika, Matica srpska, Novi Sad, 2014.