U Matici srpskoj predstavljeno ijekavsko izdanje Normativne gramatike. Potrebna zajednička akcija države, lingvista, institucija i medija.
Nesumnjivo je da je lingvistička struka u poslednjoj deceniji učinila za srpski jezik i pismo više nego što je činjeno prethodnih pola veka.
Objavljena su kolo po kolo, tom po tom, kapitalna dela koja su nedostajala: Rečnik, Pravopis i Normativna gramatika, te ijekavsko izdanje Normativne gramatike, koje je u četvrtak u Matici srpskoj promovisano u okviru Dana Republike Srpske u Srbiji. Uprkos svemu napisanom i objavljenom, u praksi srpski jezik i pismo još uvek ne stoje na čvrstim nogama.
Ljudi iz struke upozoravaju da drugačije neće ni biti dok jezička politika ne postane deo nacionalne politike čiji cilj mora da bude očuvanje jezika i pisma. U Srbiji i na celokupnom srpskom govornom prostoru.
– Lingvistika jeste uradila ono što je neophodno za ozbiljnu jezičku politiku, ali da bi ta politika bila uspešna, neophodno je da se organizujemo na širem planu, izvan struke – kaže prof. dr Dragan Stanić, predsednik Matice srpske.
To, po Stanićevim rečima, podrazumeva i aktivno učešće ministarstava, prvenstveno Ministarstva kulture, koje bi zajedno sa lingvistima, Maticom srpskom, Odborom za standardizaciju, SANU i svim drugim relevantnim ustanovama, pratilo sprovođenje normativnih akata vezanih za pismo i jezik.
– Ako takva saradnja bude uspostavljena i počne zajednička briga o jeziku, onda ćemo moći da izmenimo neke stvari koje su krenule vrlo lošim tokom – upozorava predsednik Matice srpske. – Ako takvog dogovora ne bude u skorije vreme, naša agonija, a naročito je zabrinjavajuća sudbina ćirilice, nastaviće se.
I prof. dr Sreto Tanasić smatra da se srpski jezik i pismo mogu izbaviti iz agonije upornim radom na proučavanju, normiranju i negovanju srpskog jezika.
– Nijedna ozbiljna nacija ni država neće zapostaviti svoj jezik pod izgovorom globalizacije – kaže prof. Tanasić. – Predstoji nam borba da se srpskom jeziku u školama da više časova, kao i da se taj predmet uvede na sve fakultete sa programima primerenim određenim vrstama studija.
Akademik Predrag Piper ukazuje na tendenciju, u poslednje vreme izraženu u kulturi uopšte, da se književni jezik približava govornom jeziku, pa i slengu.
– Neki to zovu demokratizacijom, a za mene je to vulgarizacija – kaže Piper. – U poslednje vreme neki mladi, drčni lingvisti pokušavaju da nametnu tezu da je normiranje jezika vrsta rasizma, te da treba pustiti da se on razvija spontano i tržišno, pa ko pobedi na kraju.
Piper ističe da nije pristalica te tzv. neoliberalne lingvistike. Naprotiv. Srbi treba da neguju književni jezik, jer će naš jezik i kultura biti onakvi kakve ih mi odnegujemo.
Izvor: www.novosti.rs