– Ko je uopšte Dara koja je preterala meru?
– Malo d u dara.
– Zašto, pa imena ljudi pišemo velikm slovom?
– Dara nije osoba.
– Aha…
Da li ste nekada razmišljali o etimologiji izraza preterala/prevršila dara meru, skuplja dara nego mera, skuplja dara nego maslo i sl.?
Dara je turski izraz za težinu omota, ambalaže (hartije, sanduka, posude i sl.) koja se odbija prilikom merenja robe.
Najtačnije se premeri bure ako se izmeri prazno bure, pa se zatim izmeri bure puno vode dara odbije (Rank. B. 1, 53).
Dara je, takođe, utvrđeni procenat koji se oduzima od bruto težine (zbog ambalaže).
Figurativno, dara je nešto što se može odbaciti, zanemariti, ne uzeti u obzir.
Iz navedenog vidimo da ni u jednom slučaju ne postoji Dara, nego samo dara.
Hvala puno na zanimljivom postu! Oduvek sam se pitala odakle takav izraz.
Hvala Vama što čitate Pismenicu. Pozdrav. 🙂
Možda je i neka Dara nekad preterala, ali da budemo malo precizniji…
Kaže se “tara”, a ne “dara” i označava težinu pakovanja.
Matematika kaže, a gotovo ceo svet i govori i računa: Tara = Brutto – Netto
Etimološka definicija: allowable difference between gross and net weight, deduction made from gross weight of goods to account for approximate weight of packaging or container holding them,” late 15c., from Middle French tare “wastage in goods, deficiency, imperfection” (15c.), from Italian tara, Medieval Latin tara, from Arabic tarah, literally “thing deducted or rejected, that which is thrown away,” from taraha “to reject.
Turci su na mnogo mesta arapsko “th” u izgovoru menjali u “d”. Ako im se tako sviđalo nek im i ostane.
Samo nek je nama Dara živa i zdrava, a “tara” reč prava.
😉
Poštovani Gorane, pročitajte tekst do kraja. 🙂