Jedna od učestalih nedoumica u vezi sa uzročnim veznikom s obzirom da (osim čestog nepravilnog izostavljanja predloga s), tiče se i toga da li on u punom obliku glasi s obzirom (na to) što ili s obzirom (na to) da.
Srpski jezički priručnik kaže da se opcija s obzirom na to što retko u praksi, zbog jezičke ekonomije, upotrebljava, a da ni izostavljanje segmenta „na to” ne bi predstavljalo neoprostivu grešku, predlažući sinonimne pošto i budući da.
Međutim, o ovom vezniku, oko čije pravilnosti se i danas lome gramatičko-pravopisna koplja, još 1986. godine pisao je profesor Miloš Kovačević u članku „Sporni veznik s obzirom da” (časopis Naš jezik), u kome se potrudio da objasni opravdanost i regularnost njegovog kraćeg oblika.
Pre svega, na primedbu gramatičara da veznik treba da glasi s obzirom na to što, prof. Kovačević podseća da su normativisti zahtevali da se svako da upotrebljeno kao veznik uzročne rečenice sa stvarnim, istinitim sadržajem zamenjuje sa što, jer se što odnosi na faktivne, a da na nefaktivne sadržaje. Međutim, prof. Kovačević tvrdi da veznik da kao deo konstrukcije nije pokazatelj uzročnosti rečenice, nego je to cela konstrukcija s obzirom na to da, pa se time gubi svaka prepreka u njegovoj upotrebi.
Dalje u radu, prof. Kovačević podseća da se u sklopu ove vezničke konstrukcije upotrebljava i predloški sklop na to, koji se često izostavlja. Neki od normativista kažu da ako se on izostavi, ne kazuje se šta se to uzima u obzir, s obzirom na koje činjenice, podatke i sl. postupamo tako.
Ipak, kaže M. Kovačević, u prostoj rečenici ova konstrukcija ima formu s obzirom na i funkciju predloškog izraza uz koji dolazi imenica u akuzativu označavajući ono što se uzima u obzir (S obzirom na gustinu železničkog saobraćaja, moramo udariti u neki voz). Uz taj predloški izraz može doći i zamenica to ako ima anaforski karakter, tj. reprezentuje sadržaj prethodnog teksta, pa se može reći: Železnički saobraćaj je gust. S obzirom na to, moramo udariti u neki voz. Tu je neophodna upotreba predloškog spoja na to.
Međutim, dok zamenica to upotrebljena u prostoj rečenici uz izraz s obzirom na mora imati anaforsko značenje, u sklopu konstrukcije s obzirom na to da zamenica to nikada ne može imati anaforsku, nego kataforsku funkciju: njeno značenje ne sadrži prethodni tekst, nego se ono razotkriva u tekstu koji iza te zamenice sledi (npr. S obzirom na to da sam pio, neću voziti – primer Jezikofil). Međutim, elidiranje kataforskog elementa (zamenice to) u vezniku s obzirom da ne remeti ni strukturu ni semantiku uzročne rečenice, a to elidiranje dešava se svugde gde to sintaksičko-semantički uslovi u složenoj rečenici dozvoljavaju, npr.: Radujem se (tome) što si došao; Pričao je (o tome) da je proputovao ceo svet itd.
Prema tome, zaključuje M. Kovačević, nije opravdan zahtev normativista za upotrebom kataforskog spoja na to u vezniku s obzirom da, nastao očito poređenjem ovog veznika sa predloškom konstrukcijom s obzirom na u prostim rečenicama.
Izvor: Jezikofil